Ministarstvo hrvatskih branitelja poručuje da je Hrvatska od 2016. uputila 25 službenih zahtjeva Srbiji za dostavom podataka o nestalim osobama, dok konkretni odgovori i dalje izostaju.
Pitanje nestalih osoba iz Domovinskog rata i dalje ostaje jedno od najtežih otvorenih pitanja u odnosima Republike Hrvatske i Republike Srbije. Nakon što je saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja, komentirajući izborne rezultate u Srbiji, optužio predsjednika Vlade Andreja Plenkovića za navodne propuste i nečinjenje u odnosu prema Srbiji, reagiralo je Ministarstvo hrvatskih branitelja.
U svom priopćenju Ministarstvo odbacuje takve tvrdnje kao neutemeljene te podsjeća na brojne aktivnosti koje Hrvatska godinama provodi u cilju pronalaska nestalih osoba iz Domovinskog rata. Ističe kako je pitanje nestalih kontinuirano bilo tema razgovora na najvišim političkim razinama te da je od 2016. godine Srbiji upućeno 25 službenih zahtjeva za dostavu podataka i dokumentacije koja bi mogla pomoći u rasvjetljavanju sudbine još uvijek nestalih hrvatskih državljana.
Ministarstvo posebno naglašava kako Srbija, unatoč brojnim zahtjevima, nije dostavila informacije koje bi dovele do značajnijeg napretka u rješavanju ovog humanitarnog pitanja. Također podsjećaju da je tijekom mandata Vlade premijera Andreja Plenkovića identificirano 343 osobe nestale u Domovinskom ratu te da se sustavno radi na zaštiti prava hrvatskih branitelja i bivših logoraša srpskih koncentracijskih logora.
Priopćenje Ministarstva hrvatskih branitelja objavljujemo u cijelosti:
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja u komentaru izbornih rezultata u Republici Srbiji kritizirao je predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, iznoseći lažne optužbe za navodne propuste i nečinjenje vezane uz odnos Hrvatske prema Srbiji.
Izgleda da je Grmoja propustio sve što je učinjeno u proteklih 10 godina mandata premijera Plenkovića pa ga podsjećamo na sljedeće činjenice:
Budući da Srbija raspolaže saznanjima i dokumentacijom o nestalim osobama i prikrivenim grobnicama i da se na njenom području nalaze svjedoci tih događaja, Republika Hrvatska od 2016. godine ulaže iznimne napore za napretkom u rješavanju otvorenih pitanja u odnosima s Republikom Srbijom.
Tako je, upravo na inicijativu RH, pitanje nestalih osoba bilo temom susreta na najvišim političkim razinama – od predsjednika vlada i koordinatora za rješavanje otvorenih pitanja, kao i na razini nadležnih državnih tijela. Doslovno, svaka situacija s naše strane je korištena za pokušaj napretka u rješavanju pitanja nestalih osoba.
Hrvatska je od Srbije u više navrata zatražila otvaranje arhiva i dokumentaciju koja bi mogla pomoći u pronalasku grobnica i žrtava iz Domovinskog rata, no Srbija nije dostavila nikakve informacije koje bi pomogle u rješavanju sudbine još 1725 nestalih osoba.
Od listopada 2016., nadležnim tijelima Srbije uputili smo 25 pisanih zahtjeva za dostavom podataka i dokumentacije od značaja za rješavanje slučajeva nestalih osoba. Na žalost, bez konkretnoga pomaka i napretka u njihovom rješavanju.
Pritom, potrebno je istaknuti kako još od 2014., putem suradnje s nadležnim tijelima Republike Srbije, nije riješen niti jedan slučaj osobe nestale u agresiji na Republiku Hrvatsku, što se izravno može dovesti u svezu s dolaskom Aleksandra Vučića na položaj političke moći.
Dakle, odgovornost Srbije za uskraćivanje traženih informacija ne smije se zamjenjivati optužbama da Hrvatska te informacije nije ni tražila.
Jasni i precizni zahtjevi su postavljeni, a nedostavljanje traženih podataka iz Srbije ne može se prikazivati kao nedjelovanje hrvatskih institucija. Unatoč nesuradnji Srbije, mi sustavno, odgovorno, institucionalno i predano radimo na pronalasku nestalih osoba, o čemu svjedoče i rezultati u proteklih 10 godina.
Od 2016. godine Vlada premijera Plenkovića putem Ministarstva hrvatskih branitelja na čelu s ministrom Tomom Medvedom identificirala je 343 osobe nestale u Domovinskom ratu te dostojno pokopala posmrtne ostatke 2582 žrtve iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
Uz to, u mandatu premijera Plenkovića ustrajno se radi i na zahtjevima za obeštećenjem bivših zatočenika srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora, zbog čega je Vlada u ožujku 2020. osnovala Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i pružanje pomoći bivšim zatočenicima logora na području Republike Srbije i Crne Gore te im se pruža puna potpora u ostvarivanju njihovih zahtjeva.
Na potpuni izostanak suradnje Srbije, Hrvatska ukazuje i u kontekstu pristupnih pregovora Republike Srbije Europskoj uniji u kojima je Hrvatska ocijenila da Srbija nije ostvarila mjerljiv ni sadržajan napredak u rješavanju pitanja nestalih osoba.
Sve navedeno samo je dio napora koje Vlada premijera Plenkovića kontinuirano ulaže kako bi Hrvatska riješila sva otvorena pitanja sa Srbijom i od toga neće odustati bez obzira na to tko je na vlasti u Srbiji.
No, oporbenom saborskom zastupniku to očito nije ni bitno jer i ovu priliku koristi za skupljanje jeftinih političkih bodova, i to lažnim optužbama i neutemeljenim kritikama. Baš onako kako je to činila bivša Vučićeva administracija.
Ministarstvo hrvatskih branitelja
Pitanje nestalih osoba nije samo političko, već prije svega humanitarno i civilizacijsko pitanje. Više od tri desetljeća nakon završetka Domovinskog rata brojne hrvatske obitelji još uvijek čekaju informacije o sudbini svojih najmilijih. Svaki pomak u rasvjetljavanju njihove sudbine od iznimnog je značaja, bez obzira na političke razlike i dnevno-političke rasprave.
Željko Tomašić
